Pretraga


Tagovi Curenje podataka x Sigurnost x Udru��enja x Safety x Reputation x Harassment x Journalists x

Tor i VPN

Internet obično stvara lažni utisak anonimnosti, a zapravo većina korisnika ima samo pseudo-anonimnost. Skoro svakog je moguće identifikovati preko njihove IP adrese , jedinstvenog identifikatora koji dodeljuje provajder internet usluga.

Međutim, postoje alati koji pomažu da zamaskiraš svoju pravu IP adresu i pravi dodatni sloj zaštite tvog onlajn identiteta. To se može postići korišcenjem Tor brauzera kao i VPN  servisima.

Tor brauzer je besplatan softver otvorenog koda  koji je prilagođen za rad na Tor  mreži, zasnovan je na Mozilinom brauzeru “Firefox”, i enkriptuje tvoj saobraćaj na internetu i daje ti novi identitet, tj. novu IP adresu. Takođe je naročito koristan za pristup sajtovima koji su blokirani na tvojoj mreži. Međutim, ima i nekih nedostataka, jer su na Tor mreži u principu spore brzine, dok identitet korisnika može biti otkriven ako ne koriste Tor brauzer na ispravan način.

Virtuelna privatna mreža (VPN) je servis koji omogućava korisnicima da se povezuju na javni internet preko privatne mreže, što obezbeđuje dodatni enkriptovani sloj privatnosti i maskira prave IP adrese korisnika. Ima puno VPN provajdera, dok pri izboru treba voditi računa o mogućim aspektima bezbednosti:

  • Jurisdikcija, tj. država u kojoj se nalazi kompanija koja pruža VPN usluge. Trebalo bi izbegavati države koje su članice saveza za masovni nadzor “Pet očiju” (SAD, UK, Kanada, Novi Zeland, Australija);
  • pravilo bez logova , što znači da VPN provajder ne beleži tvoj internet saobraćaj kroz njihovu mrežu;
  • redovno nezavisno oditovanje bezbednosti, koje se obično dokumentuje na sajtu VPN provajdera;
  • cena – neke VPN usluge su prilično skupe, dok se treba kloniti  “potpuno besplatnih” VPN aplikacija , jer se njihov biznis model gotovo sigurno zasniva na praćenju korisnika. Međutim, neki provajderi  koji naplaćuju usluge imaju u ponudi besplatne pakete sa ograničenjima, kao što su sporije brzine i manji broj servera .
IP adresa Digitalna higijena Brauzer Aplikacije Enkripcija Curenje podataka Sigurnost

Dobre prakse bezbednosti

Bez obzira šta radiš onlajn, uvek bi trebalo da pratiš opšta načela dobre bezbednosti:

  • pažljivo rukuj svojim ličnim podacima;
  • poštuj privatnost drugih na internetu;
  • preuzimaj samo fajlove i programe iz poznatih i proverenih izvora;
  • redovno ažuriraj softver i operativne sisteme na svojim uređajima da smanjiš rizik od napada;
  • smišljaj jedinstvene i komplikovane lozinke i obezbedi im zaštitu sa menadžerom lozinke  ;
  • omogući višeslojnu autentifikaciju  za svoje onlajn naloge gde god je moguće;
  • koristi antivirusne programe;
  • enkriptuj sve što možeš da enkriptuješ;
  • ako koristiš javni računar, trudi se da ne ostavljaš tragove za sobom;
  • ako kačiš USB na javni ili nezaštićeni računar, skeniraj ga antivirusnim programom pre ponovne upotrebe. Preporučuje se da se prenosivi uređaji kao što su eksterni diskovi ili USB memorija, skeniraju svaki put pri povezivanju na računar;
  • vodi računa o rizicima koje povlači svaka aktivnost na internetu: privatnost ne znači manje odgovornosti;
  • bar jednom prođi kroz uslove korišćenja pre nego što klikneš na “Prihvatam”.
Digitalna higijena Telefon/Tablet Curenje podataka Sigurnost Računar/Laptop

Loše prakse bezbednosti

Navike se teško menjaju, ali trebalo bi učiniti sve što je moguće da se izbegnu neke loše prakse:

  • Nikad nemoj slati lozinke , lične podatke ili finansijske informacije preko običnog mejla;
  • ne pristupaj mrežama i drugim sistemima za koje nemaš dozvolu, čak i ako imaš korisnički nalog i lozinku. Imati nečiju lozinku ne znači imati dozvolu za upotrebu lozinke;
  • ne instaliraj sumnjive adonove  i softverski apdejt;
  • ne klikći na sumnjive linkove koje dobiješ mejlom, bez obzira koliko poruka deluje zanimljivo;
  • izbegavaj korišćenje javnih ili nezaštićenih kompjutera;
  • izbegavaj korišćenje tuđih mobilnih uređaja;
  • ne piši svoje lozinke po papirićima. Stvarno nemoj;
  • nemoj praviti lozinke od imena ili datuma rođenja bliskih ljudi;
  • ne ostavljaj svoje uređaje bez nadzora i nezaključane;
  • nemoj ignorisati sumnjive aktivnosti – ponekad je paranoja bolja;
  • ne koristi piratski softver. Ako nećeš da platiš softver, potraži alternativu koja je besplatna i otvorenog koda  ;
  • nemoj da te mrzi – ponekad je važno uložiti malo vremena i truda za osnove bezbednosti na internetu.
Digitalna higijena Telefon/Tablet Curenje podataka Sigurnost Računar/Laptop

DOKSOVANJE

Objava privatnih informacija kao što su adresa, porodične prilike, broj kreditne kartice, datum rođenja, ili slično, na jednoj ili više onlajn platformi - pa čak i u komentarima na nepovezani video ili tekst.

Bez obzira da li je neko zaista iskoristio podatke, doksovanje su može smatrati otvorenim pozivom na napad. S toga, u obzir dolazi ugrožavanje sigurnosti, iz člana 138 Krivičnog zakona. U tom postupku, javni tužilac i policija imaju glavnu ulogu, na tebi je da prikupiš početne dokaze  i podneš krivičnu prijavu. Naročito, ako si novinarka/novinar. 

SAVET: Objasni detaljno kako, zašto i kada je nastao osećaj ugroženosti i zabrinutosti za sebe ili tvoju porodicu. Od toga zavisi uspeh sudske zaštite.

Takođe, neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka iz člana 146 govori Krivičnog zakona o “saopštavanju” i upotrebi podataka za “koje nisu namenjeni” što se može povezati sa doksovanjem. 

U svakom slučaju, zabeleži sva mesta na kojima su podaci, dokumentuj i prijavi policiji.

Odmah prijavi neovlašćenu objavu ličnih podataka platformama na kojima su objavljeni, ali i policiji. Zahtevaj hitnu reakciju, insistiraj. Brza i efikasna reakcija je od ključnog značaja za sprečavanje nekontrolisanog širenja ličnih podataka po internetu.

Isključi lokaciju na telefonu i aplikacijama koje skupljaju te i slične podatke.

Sačuvaj kontrolu nad svojim nalozima, ograničavaj pristup svojim profilima, uspostavi dvostepenu autentifikaciju  , itd. 

Razgovaraj sa bliskim osobama, poslodavcem i kolegama, i insistiraj kod policije da kroz saradnju sa platformama uklone podatke, ako to tebi ne pođe za rukom kroz opciju prijave platformi.

Obriši ostale informacije o sebi koje slobodno lutaju onlajn, uz pomoć alata Deleteme .

Ako misliš da napad sa interneta može da pređe u fizički, odmah pozovi policiju.

Digitalni dokazi Lozinka Rezervni nalog Digitalna higijena Telefon/Tablet Lokacija Prijava platformi Curenje podataka Reputacija Sigurnost Seksualno uznemiravanje Identitet Korisnički nalog Računar/Laptop Krivična prijava